"Umjerena klima je prošlost, kiša više nije rješenje": Stručnjaci upozoravaju da BiH podhitno mora mijenjati način sadnje, sorte i uzgoj kako ne bi ostala bez hrane

Krajinović je istakao da je ono što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini odraz globalnih klimatskih promjena.

"Na samom početku ljetne sezone najavili smo dugo, sunčano i toplije ljeto od prosjeka, uz padavine koje će biti prostorno neravnomjerno raspoređene i uglavnom u obliku pljuskova. Upravo takvu sliku ovo ljeto i pokazuje", rekao je Krajinović.

Podsjetio je da je BiH već u junu zabilježila ekstreman toplotni val i nove temperaturne rekorde, dok je juli donio drugi izražen toplotni val.

"Danas očekujemo vrhunac visokih temperatura. Na snazi je narandžasto upozorenje Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu zemlje temperature mogu doseći 41 stepen, a na sjeveru Bosne do 38 stepeni", kazao je Krajinović.

"Umjerena klima je iza nas"

Krajinović upozorava da se Bosna i Hercegovina mora naviknuti na novu klimatsku stvarnost.

"Bosna i Hercegovina je nekada imala umjerenu klimu u svakom pogledu, a ta umjerena klima je iza nas. Ekstremi postaju naša nova svakodnevnica i morat ćemo im se prilagođavati mnogo brže i mnogo bolje kako bismo rizike sveli na minimum", rekao je.

Podsjetio je da su temperaturni rekordi obarani 2006., zatim 2012., 2021., 2025. i ponovo 2026. godine.

Herceg: Štete u poljoprivredi već su ogromne

Predsjednik Saveza organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg rekao je da klimatske promjene već ostavljaju ozbiljne posljedice na domaću proizvodnju hrane.

"Nekada smo imali probleme s mrazom, snijegom ili kišom, a sada toplotni valovi mogu desetkovati proizvodnju", rekao je Herceg.

Kao primjer naveo je ovogodišnju proizvodnju maline.

"Malina je svoju berbu završila prije petnaestak dana, a količine koje su potrebne tržištu nemamo. Velike štete trpe i silažni usjevi, pa neće biti ni velikih prinosa", kazao je Herceg.

Dodao je da probleme imaju i proizvođači mlijeka, koji se, osim klimatskih izazova, suočavaju i s problemima otkupa.

Pljuskovi više donose štetu nego korist

Govoreći o promjenama padavinskog režima, Krajinović je pojasnio da ukupna godišnja količina padavina ne pokazuje značajna odstupanja, ali da se njihov karakter potpuno promijenio.

"Sve češće imamo lokalne i veoma intenzivne pljuskove. U jednom ili dva dana može pasti mjesečna količina padavina, ali takve padavine više donose problema nego koristi jer zemljište ne uspije dovoljno upiti vodu", rekao je.

Dodao je da Federalni hidrometeorološki zavod zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom radi na unapređenju sistema monitoringa kako bi prognoze bile što preciznije i korisnije za poljoprivrednike.

"Moramo mijenjati sorte i navodnjavati više površina"

Krajinović smatra da će se poljoprivrednici morati prilagoditi novim klimatskim uslovima.

"Morat će se mijenjati sorte koje su uobičajene za naše prostore, ali nije dovoljno samo čekati kišu. Moramo navodnjavati mnogo veće površine jer promjena padavinskog režima pokazuje da će upravo navodnjavanje biti ključ prilagođavanja", rekao je.

Naglasio je i da će biti potrebna mnogo intenzivnija saradnja između poljoprivrednih proizvođača i hidrometeoroloških službi kako bi meteorološki izvještaji bili prilagođeni stvarnim potrebama na terenu.

Herceg: Organska proizvodnja je održiviji model

Herceg smatra da organska proizvodnja može biti jedan od odgovora na klimatske promjene, ali upozorava da bez institucionalne podrške nema ozbiljnog napretka.

Istakao je da uvrštavanje novih sorti na sortne liste traje godinama, dok poljoprivreda ne može čekati toliko dugo.

Govoreći o podršci proizvođačima, rekao je da je u Srednjobosanskom kantonu postavljeno deset hidrometeoroloških stanica kako bi proizvođači na vrijeme dobijali informacije o padavinama i navodnjavanju.

Međutim, upozorio je da poljoprivrednici često ne dobijaju poticaje na vrijeme, zbog čega ne mogu nabaviti sredstva potrebna za proizvodnju u trenutku kada su im najpotrebnija.

Potrebna dugoročna podrška poljoprivredi

Herceg je rekao da promjene vlasti često znače i promjene politika prema organskoj proizvodnji, zbog čega proizvođači nemaju kontinuitet podrške.

Dodao je da je potrebno razvijati domaću proizvodnju, jačati svijest potrošača o kupovini domaćih proizvoda te omogućiti veću dodanu vrijednost kroz preradu.

"Moramo imati simbiozu između struke, nauke, istraživača i institucija kako bi poljoprivredni proizvođač na vrijeme dobio informacije, poticaje i mogućnost da razvija svoju proizvodnju", poručio je Herceg.

Prognoze moraju postati svakodnevni alat poljoprivrednika

Na kraju razgovora Krajinović je poručio da su klimatske promjene zahvatile sva godišnja doba.

"Zime su sve češće bez snijega, proljeća donose velike oscilacije temperatura i mraz, ljeta su toplija i sušnija, a jeseni obilježavaju obilne padavine i poplave. Nema više nijedne sezone kakvu smo poznavali prije nekoliko decenija", rekao je.

Naglasio je da Federalni hidrometeorološki zavod svim građanima i poljoprivrednicima 24 sata dnevno nudi ažurirane meteorološke podatke, kratkoročne i sezonske prognoze, te pozvao proizvođače da ih redovno koriste i sarađuju sa stručnjacima.

"Prognoze su glavni alat kako bi se poljoprivrednici pripremili i za sezonu i za svakodnevne aktivnosti na svojim imanjima", zaključio je Krajinović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad